Prilog za istraživanje razvoja gimnastike u Valpovu do Drugog svjetskog rata

Rad predstavlja prilog za istraživanje početaka i razvoja gimnastike u Valpovu i (djelomice) na Valpovštini . U radu se navode dostupni radovi u kojima se obrađuje razvoj gimnastike u Valpovu i (djelomioce) na Valpovštini, a koriste i neki drugi dostupni izvori, koji u dosadašnjim postojećim objavljenim radovima nisu naznačeni. Ovim napisom pokušava se dati prilog za utvrđivanje društveno-političkih prilika u počecima i kasnijem razvoju gimnastike u Valpovu (do Drugoga svjetskog rata). Na kraju se ističe potreba utvrđivanja djelovanja sokolskih društava i u drugim mjestima na Valpovštini.

Ključne riječi: povijest gimnastike, „sokolstvo“, Valpovo.

1.Uvod

Prigodom godišnjica današnjeg Hrvatskog sokola, gimnastičkog društva iz Valpova, pokušavala se dostupna građa o pojavi i razvoju športske gimnastike u Valpovu uobličiti u referate, odnosno brošure, kako bi se javnost upoznala sa svim njegovim uspjesima i rezultatima. Tako je bilo i 1978. godine, kada je Gimnastički klub Valpovo odlučio oblježiti 70 godina razvoja gimnastike u Valpovu i kada se ozbiljnije pristupilo tome poslu. Temeljem prikupljenih informacija u tu svrhu je, naime, 1979. nastao rukopis „70 godina gimnastike u Valpovu“ (88 stranica)[1].

Kasnije su nastali još neki radovi o povijesti valpovačke gimnastike u kojima su osvijetljeni određeni događaji. Međutim, sve činjenice nisu odmah dovoljno provjeravane niti potvrđivane.

Stoga će se, nakon još nekih provjera i pronađenih izvora, u ovome napisu pokušati dati prilog temeljnim naznakama o počecima gimnastike i njezinom razvoju do Drugoga svjetskog rata u Valpovu i (djelomično) na Valpovštini. One bi mogle predstavljati osnovicu za daljnja istraživanja.

2. Nekoliko naznaka o dosadašnjem istraživanju početaka i razvoja gimnastike na Valpovštini

Kao izvori za spomenuti materijal „70 godina gimnastike u Valpovu“ korišteni su tekstovi u Muzejskoj zbirci u Valpovu i neobjavljeni rukopis prof. Vilka Čuržika “Povijest Valpova” (1959.). No, u tim se tekstovima ne navode izvori za pojedine tvrdnje, te je samo na kraju rukopisa navedena literatura. Radi toga je izvjesnu provjeru navoda iz tih rukopisa kasnije napravio gosp. Mato Birovljević, koji je obavio razgovore s bivšim članovima “Hrvatskog sokola” iz Valpova: Pavom Abramić, Josipom Švabić, Slavkom Serbedžija, Stjepanom Posezić i Rudikom Sigrist.

Provjereni materijal objavljen je u Povijesti športa u broju 67 (1986.)[2].

Kasnije je u Muzejskoj zbirci u Valpovu pronađen rukopis mr.ph. Ferde Desaty “Kratki pregled postanka i razvoja sokolstva u Valpovu (1907.- 1941.)”. Ovaj je rukopis značajan kao izvor zbog toga što je mr.ph. Ferdo Desaty bio dugogodišnji dužnosnik Društva, pa su se u njemu mogle pronaći i neke nove činjenice. Osim toga, taj je rukopis nastao 1953. godine, dakle mogao je poslužiti i prof. Čuržiku. No, u u njemu se, isto tako, naznačuje da je 1941. godine arhiva Društva “uništena i razvučena”.

Povodom obilježavanja osamdesete godišnjice njegovanja športske gimnastike u Valpovu napisana je kraća brošura[3]. Osim toga, u tvorničkom listu “Belišće” je tijekom 1987. i 1988. godine objavljen u 17 nastavaka rad Mate Birovljevića i dr.sc. Zdenka Segetlije “Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini”. Za obilježavanje devedesete godišnjice (1997.) brošuru je pripremio ing. Tomislav Birovljević, ali je kao autore naveo i Matu Birovljevića i dr.sc. Zdenka Segetliju[4], jer se za razdoblje prvih 80 godina uzeo i njihov rukopis.

U 1997. godini treba istaknuti i rad gosp. Stjepana Najmana o vrijednom jubileju valpovačkih gimnastičara[5].

O Hrvatskom sokolu u Valpovštini pisao je i mr. sc. Zlatko Virc. U napisu mr.sc. Zlatka Virca, u “Valpovačkom godišnjaku” br. 4 od 1999. godine, nalaze se zanimljivi detalji o sokolskim društvima u Valpovu, u Harkanovcima i Habjanovcima.[6]

U spomenici povodom 100 – te obljetnice športske gimnastike u Valpovu (2007.) dodani su novi podaci i još neki zanimljivi detalji[7].

3. Važnost početka školske gimnastike

Gimnastika je bila poznata davno pr.n.e. kod Kineza, Japanaca, Egipćana, Perzijanaca i drugih naroda. U početku je imala vojnički karakter, a zatim zdravstveni. Smatra se da je gimnastika najveći pocvat doživjela u antičkoj Grčkoj[8].

Kao obavezni predmet gimnastika je u škole uvedena početkom XIX st. najprije u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, te u Rusiji (1828.), Pruskoj (1842.) i Austriji (1869.)[9].

Gimnastika se u Hrvatsku sporo probijala, dijelom i zbog toga, što je Hrvatska pod Austro – Ugarskom bila izložena stalnom pritisku germanizacije i mađarizacije[10]. U Vojnoj Krajini je tjelesni odgoj bio povezan s vojnim potrebama, te je relativno rano uvršten u škole (1828. preporuka, 1871. obvezno), a u Dalmaciji i Istri se kao dio obvezne nastave uvodi 1869. U užoj se Hrvatskoj tjelesni odgoj u škole pokušao uvesti još 1848., ali nije uspio zbog tadašnjih političkih prilika.U vrijeme Bachova apsolutizma se u ostalim hrvatskim krajevima tjelesni odgoj u višim razredima svodi na vojničke vježbe, a u nižim razredima na igre.

U Zagrebu je gimnastika neobavezan predmet na muškoj Učiteljskoj školi od 1852. godine, po uzoru na austrijske učiteljske škole, a na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu uveden je tjelesni odgoj 1857. godine[11].

Iako je u Zagrebu gimnastika u gimnazije neobavezno uvedena 1857. godine, tek od 1874. godine gimnastika postaje obavezan predmet[12]. Temelj za ovu obvezu bio je Zakon ob ustrojstvu pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji donešen 14. listopada 1874. godine[13].

U Zakonu je gimnastika bila predviđena kao jedan od 12 predmeta u općoj, pučkoj školi (članak 54), kao jedan od 12 predmeta u građanskoj školi (članak 70), te u preparandiji (učiteljskoj školi) kao jedan od 13 predmeta za muške, odnosno od 14 predmeta za ženske (članci 81 i 82). Osim toga je gimnastika kao obvezni predmet uvodi i u Akademiju za trgovinu i industriju, dakle i u gospodarsku stručnu školu[14].

U članku 37 spomenutoga Zakona kaže se[15]:

“Uza svaku obću pučku školu mora za praktično vježbanje učenikah u gospodarstvu biti školski vrt, zatim gombalište i zdenac za piće...”.

Stoga se može prihvatiti, da je tako bilo i u Valpovu. Kako ističe poznati zaslužni građanin Valpova, mr.ph. Ferdo Desaty (1899. – 1965.), “početkom ovog XX stoljeća imamo već prostrano školsko “gombalište” s ugrađenim spravama za vježbanje: ljestve i motke za penjanje (švedska gimnastika)[16]”.

Prema tome, kako na istome mjestu ističe i Mr.ph.F.rdo Desaty, školska je gimnastika i u Valpovu išla ispred društvene.

Predavanje gimnastike u srednjim školama bilo je teško, jer su nedostajale gimnastičke dvorane, igrališta i stručni kadrovi. Radi toga je dolazak Čeha Franje Hochmana bio posebno značajan za unapređenje gimnastike u školama u Hrvatskoj.

Prve društvene organizacije u Hrvatskoj bile su čitaonice, pjevački zborovi i tek kasnije športska društva. “Gombanje” se u početku uvodilo i u čitaonice i u pjevačka društva.

Na području fizičke kulture su streljačka društva bile najstarije društvene organizacije. Prvo takvo društvo bilo je osnovano još 1784. godine u Osijeku[17]. No, u Osijeku se 1865. osnovalo “Gombalaško društvo”[18].

4. Pojava Hrvatskog sokola

Za razvoj gimnastike u Hrvatskoj najviše zasluga ima organizacija Sokol[19]. Ta je organizacija nastala radi buđenja nacionalne svijesti kod slavenskih naroda. Osnovao ju je u Češkoj, u Pragu, 1862. godine Miroslav Tyrš (1832. – 1884.)[20].

Ideja sokolstva se nakon 1862. godine proširila i u naše krajeve, te su sokolske organizacije osnovane u mnogim našim gradovima. Prvo društvo Hrvatski sokol osnovano je u Zagrebu 1874. godine, da bi se zatim takva društva osnivala i u drugim gradovima: u Varaždinu 1877., u Bjelovaru 1884., u Vukovaru 1885., u Zadru 1885., u Karlovcu 1885., u Osijeku 1896. godine, itd.

U Hrvatskoj je širenje sokolstva bilo ubrzano osnivanjem Hrvatskog sokolskog saveza 1904. godine, koji je 1906. bio primljen u Međunarodni gimnastički savez (FIG). Širenju sokolstva svakako doprinosi i Hrvatski svesokolski slet, koji je održan 1906. godine u Zagrebu.

Dok je u razdoblju od 1874. do 1900. godine registrirano devet sokolskih društava i 35 športskih društava, u prvom desetljeću XX stoljeća registrirano je u Hrvatskoj 63 nova sokolska i 25 novih športskih društava[21].

U tom zamahu nakon 1904. godine nastajala su i sokolska društva u okolini Osijeka: 1905. u Donjem Miholjcu, 1906. u Đakovu, 1907. u Našicama i Valpovu, 1908. u Podravskoj Slatini, Dalju i Babinoj Gredi. Smatra se da je širenje sokolstva igralo važnu ulogu u borbi za autonomiju Hrvatske. Osobito je ono bilo važno kao protuteža njemačkim i madžarskim udruženjima.

Valpovački Hrvatski sokol od svoga osnutka bio je član Hrvatske sokolske župe Strossmayerove u Osijeku. Naime, 1907. godine osnovane su tri sokolske župe u Istočnoj Hrvatskoj: Jelačićeva, Preradovićeva i Strossmayerova[22].

5. Hrvatski sokol u Harkanovcima i Valpovu, kasnije u Habjanovcima i Belišću

Za osnivanje sokolskih društava nisu bili dovoljni samo oduševljenje i povoljnije političke prilike nakon 1873. godine. Osobito se taj gimnastički pokret ne bi mogao proširiti tamo gdje nije bilo športskoga duha i stručnoga kadra, tj. bivših slušatelja tjelovježbe u osnovnim i srednjim školama[23]. Slično je zastupao i mr.ph.Ferdo Desaty[24], kada je napisao:

“Da bi Hrvatski sokol mogao otpočeti pravim sokolskim radom, trebalo je da se u Valpovu nađu dva mlada obrazovana čovjeka koji će znati način i sistem rada prenijeti u novoosnovano društvo. To su bili: vlastelinski šumarski pripravnik Hinko Nagler Zadranin (u Zadru je osnovan Hrvatski sokol 1885.g.) i učiteljski pripravnik Stjepko Mesić, obojica zagrebački đaci, koji su u Zagrebu, na vrelu hrvatskog sokolstva, usisali sokolsku misao i u sokolani naučili sokolski djelovati...”

Ipak, u Harkanovcima je “Hrvatski sokol” osnovan prije nego li u Valpovu. Naime, u Hrvatskom sokolskom kalendaru za 1908. godinu, na str. 120, nalazi se podatak da je Hrvatski sokol u Harkanovcima osnovan 1905. godine[25]. Nadalje, isti autor[26] navodi da je u Harkanovcima 1906. godine osnovan Hrvatski seljački sokol (dakle, prije nego u Valpovu Hrvatski sokol). No, u „Zbirci pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u arhivi Hrvatske“[27] nalazi se pod rednim brojem 65. Hrvatski sokol u Harkanovcima s godinom molbe 1908. Starješina je bio župnik – pjesnik Ante Evetović, vođa učitelj Gustav Müller, a tajnik vlastelinski šumar Krešimir Mifka.

Kao razoge ovoga “kašnjenja” osnivanja valpovačkoga Hrvatskog sokola mr.ph.Ferdo Desaty[28] navodi stalešku podvojenost tadašnjega građanstva: činovnika, obrtnika, trgovaca, seljaka i radnika. Radi toga je Hinko Nagler dugo “obrađivao” građanstvo, da bi, konačno, 16. srpnja 1907. godine uspjela Osnivačka skupština.. No, ovaj se uspjeh treba zahvaliti odzivu utjecajnijih građana Valpova, osobito ljekarnika dr. Aurela Desaty i ravnatelja pučke škole, Josipa Mesić.

Pravila Hrvatskog sokola iz Valpova[29] odobrila je Kraljevsko-hrvatsko-slavonsko- dalmatinska zemaljska vlada, Odjel za unutarnje poslove u Zagrebu, 19. rujna 1907. godine, pod br. 50 567.

Osim u Valpovu i u Harkanovcima, sokolska su društva postojala još u nekim mjestima Valpovštine. Vjetojatno su osnivana nakon Prvoga svjetskog rata, jer je već nakon 1909. i rad Hrvatskog sokola u Valpovu posve zamro. Kao glavni razlog tome navodi se odlazak najboljih vježbača na vojne vježbe. Naime, na vojne vježbe odlaze František Petrak i Stjepan Mesić (vođa), tako da je to novoosnovano drutšvo, zapravo, radilo tek nepune dvije godine[30].

Nakon Prvoga svjetskog rata Društvo je obnovljeno kao Sokolsko društvo, Valpovo, koje ulazi u Sokolsku župu Osijek[31]. No, kao što je poznato, Društvo je djelovalo u uvjetima neriješenoga nacionalnog i socijalnog pitanja u ondašnjoj državi („staroj“ Jugoslaviji). Stoga je i u Valpovu, kao i u mnogim drugim mjestima, ponovno uspostavljen Hrvatski sokol . Naime, Hrvatski sokol u Zagrebu ponovno se osamostalio 1922. godine (ime je mijenjao već 1920.)[32] istupajući iz Jugoslavenskog sokolskog saveza. U Valpovu se to dogodilo u lipnju 1926[33]., te je tri godine postojalo dva sokolska društva.

Može se pretpostaviti da su baš u tom razdoblju nastala još neka sokolska društva na Valpovštini. Naime, zabilježeno je da je Hrvatski sokol iz Habjanovaca nastupio u Valpovu na javnoj vježbi 9. listopada 1927. godine, povodom obilježavanja 20 obljetnice postojanja i rada Hrvatskog sokola u Valpovu[34]. Međutim, nije poznato kada je osnovan Hrvatski sokol u Habjanovcima.

Također, može se pretpostaviti i da je postojao Hrvatski sokol u Petrijevcima (ili samo odjeljenje valpovačkoga društva)[35]. Naime , valpovački Hrvatski sokol imao je brojne nastupe u mjestu i u okolnim selima, ali i šire, na sletovima. Svakako, posebnu je pogodnost pružala uskotračna željeznica S.H. Gutmann, te je i najviše susreta bilo upravo s društvom iz Osijeka.

Hrvatski sokol u Valpovu raspušten je 05.12.1929., na temelju poznatog Zakona o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije[36]. Također, i Hrvatski sokol u Habjanovacima ugašen je 1929. godine, na temelju tog zakona[37].

U novim uvjetima nakon 1929. godine u Valpovu je postojalo Jugoslavensko sokolsko društvo. U Belišću je 1931. također radilo Sokolsko društvo (no, za sada nije poznato kada je osnovano). U Školskoj spomenici Osnovne škole u Belišću zabilježeno je između ostalih i Sokolsko društvo 1931. godine, koje je imalo 179 podupirajućih članova i 208 aktivnih vježbača[38].

Jugoslavensko sokolsko društvo Valpovo, dobro se razvijalo. Posebno je važna izgradnja Sokolskog doma, koja je završena 1933. godine. Međutim, zabilježeno je da su se na razvoj Jugoslavenskog sokolskog društva Valpovo već sredinom tridesetih godina negativno odražavale zaoštrene političke prilike. Godine 1940. jedva se još nešto radilo; naime, zbog učestalih poziva na vojne vježbe redoviti je rad s pojedinim kategorijama prestajao[39]… Ponovila se već viđena predratna situacija.

6. Zaključak

U ovome su napisu naznačene društveno-političke prilike u kojima je nastalo prvo društvo tjelesne kulture u Valpovu. Posebno je istaknuta uloga školskoga sustava u razvoju gimnastike, kao i uloga sokolstva u buđenju nacionalne svijesti. Osim toga, naznačeni su i neki do sada nepoznati ili manje poznati izvori.

Daljnjim istraživanjem povijesti gimnastike na Valpovštini potrebno je, više nego do sada, uzimati u obzir i društveno-gospodarske prilike u kojima je nastao i razvijao se Hrvatski sokol, a zanimljivo bi bilo istraživati i njegov utjecaj na razvoj tjelesne kulture u drugim mikrocentrima u Valpovštini, prije svega u Bizovcu, Petrijevcima, i Belišću. Time bi se dobila potpunija slika o razvoju tjelesne kulture u ovim krajevima.

Prilog: Slika iz zbirke gosp. Mate Birovljevića (poklon R. Sigrista).

Članovi Sokolskog društva Valpovo 1921. – vježba na ručama.

Na slici su članovi Sokolskog društva Valpovo 1921. godine, vjerojatno na školskom vježbalištu u školi„za gradom“ (ondašnja Pejačevićeva ulica, a današnja Gajeva). Sa slike se može prepoznati mr.ph. Ferdu Desaty (četvrti s lijeva u prvome redu, ima naočale).

LITERATURA I IZVORI

1. Benašić, Z.: Hrvatski sokol u Đakovu, izd. Benašić, Zvonko, Đakovo; Muzej Đakovštine, Đakovo, Đakovo, 2006.

2. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:70 godina gimnastike u Valpovu, Gimnastički klub Valpovo, Valpovo, 1979., 87 stranica, šapirografirano.

3. Birovljević, M.;Segetlija, Z.: Valpovačka gimnastika prije prvoga svjetskog rata, Povijest sporta. Vol. 17, Br. 67/1986., str. 57- 60 (članak, znanstveni).

4. Birovljević,M.;Segetlija, Z.: Iz povijesti valpovačke gimnastike, u: 80 godina gimnastike u Valpovu, Gimnastički klub “Đuro Salaj” Valpovo, Valpovo, 1987., str. 4 - 18, šapirografirano.

5. Birovljević, M.;Segetlija, Z.: Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (I). Od „gombališta“ do harkanovačkog „Sokola“. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 02.10. 1987., str. 7 – 7.

6. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (II). Širenje „sokolstva“. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 08.10. 1987. str. 6 – 6.

7. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (III). Rađanje „sokolstva“ u Valpovu. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 16. 10. 1987. str. 6 – 6.

8. Birovljević, M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (IV). Uspon i neželjeni pad. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 23. 10. 1987. str. 6 – 6.

9. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (V). Novi uspjeh.“Belišće” Belišće, Vol. 19, 30. 10. 1987. , str. 6 – 6.

10. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (VI). Društvo – nosilac sporta i kulture. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 06.11. 1987., str. 6 – 6.

11. Birovljević, M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (VII). Izgradnja sokolskog doma. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 13.11. 1987., str. 6 – 6.

12. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (VIII), Sportska i dramska aktivnost. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 20.11. 1987. str. 6 – 6.

13. Birovljević,M.; Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (IX). Počeci gimnastike poslije Oslobođenja. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 27. 11. 1987. str. 6 – 6.

14. Birovljević, M.; Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (X). Zajedno s gimnastičarima Belišća. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 11. 12. 1987. str. 6 – 6.

15. Birovljević, M.; Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XI). Uspjesi odbojke i rukometa. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 18. 12. 1987. str. 6 – 6.

16. Birovljević, M.; Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XII). Umjesto sekcija – klubovi. “Belišće” Belišće, Vol. 19, 29.12.1987. str. 6 – 6.

17. Birovljević, M.;Segetlija,Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XIII). Sve teži materijalni položaj društva. “Belišće” Belišće, Vol. 20, 08. 0I. 1988, . str. 6 – 6.

18. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XIV). Bolji uvjeti za razvoj gimnastike, “Belišće” Belišće, Vol. 20, 15.01. 1988. str. 6 – 6.

19. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XV). „Nagrada oslobođenja Valpovštine“ – poticaj za još bolje uspjehe. “Belišće” Belišće, Vol. 20, 22. 01. 1988., str. 6 – 6.

20. Birovljević, M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XVI). Brojna regionalna i republička natjecanja. “Belišće” Belišće, Vol. 20, 29. 01. 1988., str. 6 – 6.

21. Birovljević,M.;Segetlija, Z.:Osam desetljeća gimnastike u Valpovštini (XVII). Upornost je pobijedila. “Belišće” Belišće, Vol. 20, 05.02. 1988., str. 6 – 6.

22. Birovljević, M., Segetlija, Z.; Birovljević, T.: Iz povijesti valpovačke gimnastike, u: 90 godina gimnastike na Valpovštini 1907. – 1997., šapirografirani materijal, Gimnastičko društvo „Hrvatski sokol“ Valpovo, Valpovo, 1997., str. 4 – 12.

23. Čuržik, V.: Povijest Valpova, Valpovo, 1959., rukopis, neobjavljeno.

24. Desaty, F.: Kratki pregled postanka i razvoja ‘sokolstva’ u Valpovu (1907.- 1941.), Valpovo, 19. ožujka 1953., Muzejska zbirka Valpovo (pisano pisaćim strojem, str. 1 – 6,5.)

25. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga II, Zagreb, 1967,

26. Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga VI, Zagreb, 1969.

27. Frajtag,Z.: Prilozi za povijest sporta u Belišću, Povijest sporta, Vol. 14, Br. 54/1983., str. 20 -27 .

28. Horvat, I. (ur.): Knjiga o sportu, I, Mladost, Zagreb, 1971.

29. Horvatić, I.: Mažuranićev zakon o školstvu i razvoj športa u Hrvatskoj, Povijest športa, Vol. 25, Br.101/ 1994.,str. 22 – 26.

30. Hrvatski sokol Petrijevci, 1929. (slika), dostupno na: https://www. aukcije.hr/prodaja/kolekcionarstvo/Razglednice/Prije-1945/Slavonija/354/oglas/HRVATSKI-SOKOL-PETRIJEVCI-1929/2217047/ (pristup: 10.03.2016.).

31. Iveljić, Ž.: Sokolske udruge u Istočnoj Hrvatskoj, Olimp, Br. 34/2012., str. 8 – 10 (izd. Hrvatski olimpijski odbor, Zagreb), dostupno na: http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP-45-2012-cijeli.pdf (pristup: 10.03.2016.).

32. Iveljić, Ž.: Sto pedeset godina gimnastike u Osijeku i Hrvatskoj, Državni arhiv u Osijeku i Gimnastičko društvo Osijek-Žito, Osijek, 2015., dostupno na: http://croatia.ch/sport/prilozi4/151028.pdf (pristup: 10.03.2016.).

33. Najman, S.: Vrijedan jubilej Valpovačkih gimnastičara, Valpovački godišnjak, Br. 2/1997., str. 125 – 138 (Najman, S., ur.), Ogranak Matice hrvatske, Valpovo, Valpovo, 1997.

34. Najman, S.: Stoljeće valpovačke gimnastike 1907. – 2007., Gimnastičko društvo „Hrvatski sokol“ Valpovo; Matica hrvatska – Ogranak Valpovo, Valpovo, 2007.

35. Pravila „Hrvatskog sokola“ u Valpovu“, Valpovo, 1907.

36. Radan, Ž.: Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u arhivu Hrvatske, Povijest sporta, Vol. 4, Br. 16/1973, str. 1447 – 1489.

37. Segetlija, Z.:Osamdeset godina gimnastike u Valpovu, Kombinat (Valpovo), Vol. 17, Br. 218, 05. 06.1987., str. 14 - 14.

38. Segetlija, Z.:Mato Birovljević – gimnastički zaljubljenik, Valpovački godišnjak, Br.5, 2000. (Bogović, I.; Bungić, M..; Lagator, P.; Najman, S.; Tonković, I.; Vazdar, V., ur.), Ogranak Matice hrvatske, Valpovo, Valpovo, 2000., str. 114 – 116.

39. Xxx Sokol, Enciklopedija Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Zagreb,2013., dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57005 (pristup: 10.03.2016.).

40. Štrok, F.: Sportska aktivnost Belišća od 1919. do 1978. godine, Godišnjak. Glasilo Muzeja u Belišću, Br. 3/1978, str. 30 – 33.

41. Virc, Z.: Hrvatski sokol u Valpovštini, Valpovački godišnjak, Br. 4/1999. (Najaman, S., ur.), Ogranak Matice hrvatske, Valpovo, Valpovo, 1999., str. 84 – 102.

42. Zbirka slika gosp. Mate Birovljevića.

-----------------------------------------------

[1] Vidjeti: Birovljević, M.; Segetlija, Z.: 70 godina gimnastike u Valpovu, Gimnastički klub Valpovo, 1979., ciklostilirani materijal.

[2] Vidjeti: Birovljević, M.; Segetlija, Z.: Valpovačka gimnastika prije Prvoga svjetskog rata, Povijest sporta. Vol. 17, Br. 67/1986., str. 57- 60.

[3] Birovljević,M.; Segetlija, Z.: Iz povijesti valpovačke gimnastike, u: 80 godina gimnastike u Valpovu, Gimnastički klub “Đuro Salaj” Valpovo, Valpovo, 1987., str. 4 - 18, šapirografirano

[4] Vidjeti: Birovljević, M., Segetlija, Z.; Birovljević, T.: Iz povijesti valpovačke gimnastike, u: 90 godina gimnastike na Valpovštini 1907. – 1997., šapirografirani materijal, Gimnastičko društvo „Hrvatski sokol“ Valpovo, Valpovo, 1997., str. 4 – 12.

[5] Najman, S.: Vrijedan jubilej Valpovačkih gimnastičara, Valpovački godišnjak, Br. 2/1997., str. 125 – 138 (Najman, S., ur.), Ogranak Matice hrvatske, Valpovo, Valpovo, 1997.

[6] Virc, Z.: Hrvatski sokol u Valpovštini, Valpovački godišnjak, Br. 4/1999. (Najman, S., ur.), Ogranak Matice hrvatske, Valpovo, Valpovo, 1999., str. 84 – 102.

[7] Vidjeti: Najman, S.: Stoljeće valpovačke gimnastike 1907. – 2007., Gimnastičko društvo „Hrvatski sokol“ Valpovo; Matica hrvatska – Ogranak Valpovo, Valpovo, 2007.

[8 Vidjetii: Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga II, Zagreb, 1967., str. 533.

[9] Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga II, Zagreb, 1967., str. 533.

[10] Vidjetii: Horvat, I. (ur.): Knjiga o sportu, I, Mladost, Zagreb, 1971., str. 14 – 16.

[11] Horvat, (ur.), 1971., str. 14.

[12] Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga II, 1967., str. 533

[13] Vidjeti: Horvatić, I.: Mažuranićev zakon o školstvu i razvoj športa u Hrvatskoj, Povijest športa, Vol. 25, Br.101/ 1994., str. 22 – 26.

[14] Horvatić, 1994., str. 23.

[15] Horvatić, 1994., str. 23.

Valja znati da je, bez obzira na Tyršov češki sokolski sustav, u Hrvatskoj bio jak utjecaj švedskog gimnastičkog sustava. Posebno je za to zaslužan dr. Franjo Bučar, koji je organizirao dvogodišnji tečaj za učitelje gimnastike za srednje škole (1894 – 1986), obogativši program modernim športovima i švedskom gimnastikom (vidjeti: Horvat, 1971, str. 15).

[16] Desaty, F.: Kratki pregled postanka i razvitka sokolstva”u Valpovu (1907 – 1941), Valpovo, 19. ožujka 1953., Muzejska zbirka Valpovo (pisano pisaćim strojem).

[17] Horvat, (ur.), 1971., str. 16.

[18] Vidjetii o tom. Radan, Ž.: Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u arhivu Hrvatske, Povijest sporta, Br. 16/1973, str. 1447 – 1489.

[19] Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga II, Zagreb, 1967., str. 533.

[20] Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Knjiga VI, Zagreb, 1969., str. 63.

[21 Vidjeti: Horvatić, 1994., str. 24 i 25 .

[22] Vidjeti: Iveljić, 2012., str. 8 – 10. Zanimljivo je da je na Osnivačkoj skupštini Hrvatske sokolske župe Strossmayerove, 28.07.1907. sudjelovala društva iz Osijeka (Gornjeg i Donjeg grada), Vukovara, Vinkovaca, Đakova i Harkanovaca. Vidjeti: Iveljić, 2015., str. 29.

[23] Vidjeti: Horvatić, 1994., str. 25.

[24] Desaty, 1953., str. 1 i 2.

[25] Prema: Virc, 1999, str. 89.

[26] Desaty, 1953., str. 1.

[27] Prema: Radan, 1973.

[28] Desaty, 1953., str. 1 i 2

[29] Sačuvan je originalni primjerak navedenih Pravila.

[30] Desaty, 1953., str. 2.

[31] Desaty, 1953., str. 5.

Iveljić piše da je Skupština Hrvatske sokolske župe Strossmayerove održana u Osijeku 1920. godine i da je na njoj došlo do ukidanja župe, te da je osnovana nova Sokolska župa u Osijeku u koju su ušla društva iz Đakova, Donjeg Miholjca, Iloka, Našica, Nove Gradiške, Osijeka, Požege, Slavonskog Broda, Valpova, Vinkovaca, Vukovara i Županje. Vidjeti: Iveljić, 2015., str. 35.

[32] Vidjeti: (a)Sokol, Enciklopedija Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Zagreb, 2013. ; (b) Benašič, 2006., str. 57; (c) Desaty, 1953., str, 4.

[33] Desaty, 1953., str 4. U Đakovu je Hrvatski sokol ponovno uspostavljen već 1922. (Vidjeti: Benašić, 2006., str. 56.)

Obnoviteljska skupština Sokolske župe Strossmayerove održana je 1925. u Osijeku. Na njoj još nije bilo delegata iz Valpova. Vidjeti: Iveljić, 2015., str. 37 i 38.

[34] Hrvatski sokolski kalendar za 1927., str. 538, prema: Virc, Z.: 1999., str. 101.

[35] Vidjeti: Hrvatski sokol u Petrijevcima 1929. (slika).

[36] Desaty navodi Zakon o Sokolu Kraljevine Jugoslavije (Desaty, 1953., str. 4). No, točan je naziv zakona: Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. Vidjeti: (a)Iveljić, 2015., str. 42 i 46. ; (b) Enciklopedija Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2013.

[37] Virc, 1999., str. 102.

[38] Vidjeti: Štrok, F.: Sportska aktivnost Belišća od 1919. do 1978. godine, Godišnjak. Glasilo Muzeja u Belišću, Br. 3/1978, str. 30 – 33. Isti podatak navodi se i u radu Z. Frajtag, 1983., str. 25, ali bez autora i godine izdanja te Spomenice.

[39] Desaty, 1953., str. 4.

#ZdenkoSegetlija #povijestgimnastike #sokolstvo #gimnastika #Valpovo