Novi život starog muzeja u Belišću

Muzej Belišće, lokalni testament stvaranja malog industrijskog naselja, otvoren 1975. godine radom i inicijativom nekolicine zanesenjaka u povijest i baštinu – priča dobro poznata u svijetu muzeja – doživio je 2015. godine svoj potpuni revival: zgrada muzeja, kao i dvije najstarije stambene zgrade u Belišću, potpuno su obnovljene u okviru europskog ILPAN projekta prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska čiji je cilj, osim zaštite i obnove, industrijsku baštinu pokazati kao novu turističku ponudu.

Piše: Tomislav Kuna, dipl. arheol.

Muzej Belišće, lokalni testament stvaranja malog industrijskog naselja, otvoren je 1975. godine radom i inicijativom nekolicine zanesenjaka u povijest i baštinu – priča dobro poznata u svijetu muzeja. Kao djelatnici belišćanskog industrijskog giganta, ova grupa ljudi prikupila je osnovni materijal koji je rezultirao i širenjem stalnog postava 1980. godine. Voditeljica muzeja Zdenka Frajtag, svojim radom i ljubavlju prema povijesti i umjetnosti, zadužila je grad Belišće. Nažalost, njenim odlaskom u zasluženu mirovinu, značajno se smanjuje rad muzeja.

Nakon višegodišnjeg hijatusa, 2011. godine dolazi do potpisivanja ugovora o zamjeni nekretnina između tvrtke Belišće d.d. te grada Belišća. Tim ugovorom, spomen vlak, zgrada muzeja te cjelokupna pokretna građa dolaze pod skrb grada Belišća i upravnog odjela za društvene djelatnosti. Nakon nekoliko godina održavanja osnovnih djelatnosti, grad Belišće odlučuje dugoročno riješiti budućnost muzeja. 2016. godine muzej je dočekao svoju recentnu transformaciju, koja je započela godinu dana ranije, početkom 2015. godine.

Zgrada muzeja, kao i dvije najstarije stambene zgrade u Belišću, 2015. godine potpuno su obnovljene u okviru europskog ILPAN projekta prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska čiji je cilj, osim zaštite i obnove, industrijsku baštinu pokazati kao novu turističku ponudu. Zgrada starog muzeja dobila je novo ruho obnovom krovišta, drvenarije, postavljanjem novih rasvjetnih tijela, novih polica za eksponate, laminata te uređena ostalim manjim građevinskim zahvatima (uklanjanjem dotrajale nadstrešnice iza muzeja, obnova sanitarnog čvora te sanacija štete od vlage u starom skladišnom prostoru). Zgrada je također opremljena novim grijaćim tijelima u svakoj prostoriji.

Slike 1 i 2 – Zgrada starog muzeja prije i nakon obnove.

Najznačajnija novost kod obnove muzeja „Belišće“ je svakako proširenje izložbenog prostora. Unutar raspodjele sredstava dobivenih iz projekta ILPAN, dobar dio je utrošen na temeljnu obnovu dvije stambene zgrade u takozvanoj „Pekmez ulici“, danas Vijenac S.H. Gutmanna 15a i 15b.

Jedna od ovih obnovljenih zgrada (za koju se uzima da je najstariji stambeni objekt u gradu) dodijeljena je muzeju za potrebe izlaganja svojeg stalnog postava. Danas u njoj posjetitelji mogu pogledati stalni postav sa sadržajima iz kulturnog, društvenog i sportskog života grada i prigradskih naselja. Isto tako, u najstarijoj stambenoj zgradi Belišća nalazit će se i jedna potpuno nova tematika –stalni postav prapovijesti. Ova lijepa kolekcija, koja se još oformljava, sadržava nalaze čak od vremena dinosaura, te preko neolitika, brončanog doba, sve do rimskog razdoblja. Posjetitelji će moći prošetati drevnom prošlošću u potrazi za načinom života ljudi na ovom području tisućama godina u prošlost, kada su na ovom prostoru živjeli pripadnici drevnih kultura poput Starčevačke, Sopotske, Vučedolske, itd.

Slike 3 i 4 – Nova zgrada muzeja u „Pekmez ulici“ prije i nakon obnove

Uz muzej, druga obnovljena zgrada dana je na korištenje Turističkoj zajednici grada Belišća za njihove uredske prostore. Također, dio zgrade je namijenjen kao galerijski prostor prikladan za razna događanja poput izložbi, radionica, sastanaka, seminara, itd. S obzirom da ove zgrade čine jednu koherentnu cjelinu, ovaj izložbeni prostor vrlo je koristan i muzeju kako bi u njemu udomio svoje gostujuće i povremene izložbe bez potrebe za prilagodbom ili uklanjanjem dijelova stalnog postava muzeja.

Slika 5 – Zgrada Turističke zajednice s izložbenim prostorom i obnovljenim drvenim skulpturama koje krase dvorišnu stranu

Kako bi se upotpunio vanjski izgled muzejskog kompleksa u Belišću, u travnju 2015. godine održana je kiparska kolonija „Tvornički radnik“. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća održano je nekoliko kolonija ove vrste, na kojima su kipari izradili preko deset drvenih skulptura u prirodnoj veličini koje su predstavljale radnike tadašnjeg Kombinata Belišće. Kolonija 2015. godine, nastala u suorganizaciji muzeja Belišće i Udruge za kulturu i umjetnost „ZUM“, imala je restauratorsko-zaštitni karakter, te ostala vjerna nasljeđu ostavivši isto ime.

Kao rezultat ove vrijedne akcije obnovljeno je 14 drvenih skulptura izrađenih u drugoj polovici prošlog stoljeća. Ove skulpture djela su vrsnih kipara te predstavljaju značajnu baštinu grada Belišća.

Kolonija je provedena isključivo volonterskim radom članova udruge i prijatelja baštine. Kao idejni začetnici ovog projekta stoje Zdenko Krulić (član Hrvatskog društva likovnih umjetnika), Vlado Jung, Dubravko Maričić te Tomislav Kuna, voditelj muzeja Belišće. U samoj obnovi skulptura sudjelovali su i vrijedne ruke: Toni Jung, Goran Kovač, Ana Kos, Matija Stanić, Dorian Hamm, Luka Jurkić, Vedran Jelić, Ivan Perković te gospodin Matko Marković, vrsni umjetnih iz Valpova koji radi u drvetu i tehnici bakroreza.

Skulpture su trajno izložene na površini između dvije novoobnovljene „pekmezice“, te su dokaz spremnosti jedne nove generacije da se kulturnu baštinu ovog kraja cijeni onako kako ona i zaslužuje.

Slike 6 i 7 – Kiparsko/restauratorska kolonija „Tvornički radnik“ 2016.

Nakon kratkog osvrta na vanjsko uređenje muzeja, posvetimo se pokretnoj građi te tematskim cjelinama. Zadržavši opću tematiku industrijske zbirke, zgrada staroga muzeja, uz navedena poboljšanja i fizičku obnovu, doživjela je svojevrsnu transformaciju u vidu načina prezentacije eksponata inkorporirajući 13 intarzija u drvetu i impozantno obiteljsko drvo obitelji Gutmann, koje daju posjetiteljima priliku da dožive stari postav u novom ruhu. Intarzije su donacija lokalnog majstora Josipa Lasića, čija je ljubav prema drvetu i umjetnosti doživjela svoj zlatni pir. Sve donirane intarzije predstavljaju radnike stare drvno-prerađivačke tvrtke koji su obavljali vrlo teške i opasne fizičke poslove poput ručnog piljenja, transporta trupaca, ručnog manipuliranja, parenja u komorama, loženja piljevine kao sekundarne sirovine u velikim pećima, pretaljivanja metalnih gusa za novu sirovinu, itd.

Prilikom otvorenja muzeja u svibnju mjesecu ove godine, Josip Lasić imao je i svoju prvu samostalnu izložbu radova, zaokruživši jednu iznimno plodnu karijeru.

Industrijski muzej ima osam prostorija (proširenje za dvije od prijašnjeg postava jer su krajnje dvije prostorije nekada korištene kao ostava i arhiva) koje su tematski podijeljene na slijedeći način: prostorija Gutmann, prva tvornica – pilana, Slavonsko-podravska željeznica, laboratorij, obiteljsko stablo Gutmannovih, remont/tvornica strojeva, tvornice tanine i poluceluloze te na kraju urbanizam i razvoj grada. Svaka prostorija dobila je nove, osvijetljene staklene police.

Sredinom 2016. godine muzej se oprema modernom elektroopremom koju je financiralo Ministarstvo kulture uz sufinanciranje grada Belišća. Tim sredstvima su oba objekta ozvučena te posjetitelji mogu uživati u glazbi holywoodskog skladatelja SigmundaRomberga, jednog od najpoznatijih ličnosti grada Belišća. Također, muzej je opremljen tehnikom za vanjske projekcije i manifestacije, uredskom opremom te video opremom koja daje mogućnost filmskih projekcija u sklopu radionica i obrazovnih seminara u suradnji s lokalnim školama.

Slike 10 i 11 – Laboratorij i etnologija

Iako je tematski postav muzeja ostao isti, način prezentacije građe je ipak doživio određene promjene. Kao muzej u sklopu Kombinata Belišće, on je služio koliko zaštiti kulturne baštine toliko i promociji firme čiji je razvoj - od prve pilane do giganta koji je za vrijeme Jugoslavije zapošljavao i do šest tisuća ljudi - bio eksponencijalan. Kombinat Belišće se vremenom transformirao (što zbog Domovinskog rata, što kroz tržišno natjecanje) pa je i muzej morao neminovno promijeniti ruho i postaviti nove odrednice.

Kroz određene faze, muzej će se u budućnosti orijentirati prema čovjeku, prema nasljeđu koje su ostavili Gutmannovi te utjecaju koje je industrija ostavila na ovaj kraj. Taj utjecaj se ponajviše ogleda u vidu Slavonsko-podravske željeznice koja je bila žila kucavica ovog kraja sve do njenog ukidanja 1970. godine, u industrijskom kompleksu koji je i dan danas korišten od većeg broja privatnih tvrtki iz privatnog sektora te u konačnici stambenoj arhitekturi koja je toliko karakteristična za industrijske gradove ovog tipa. Nadalje, bitan faktor u radu muzeja će biti povezivanje s lokalnim udrugama, muzejima u županiji ali i na državnoj razini. Ovaj proces je otpočeo obnavljanjem članstva u Udruzi muzeja istočne Hrvatske što je rezultiralo izložbom industrijske baštine istočne hrvatske, otvorene tijekom manifestacije belišćanske 'Zlatne jeseni'.

U nastavku, možemo reći nekoliko riječi o postavu koji je dodan ponudi muzeja. Novi izložbeni prostor muzeja sadržava 6 prostorija: prapovijest, etnologija, biblioteka, vatrogastvo, sport te multimedijska prostorija.

Eksponati prapovijesti su mahom neolitički nalazi koji potječu s lokaliteta Staro Valpovo, istraživano od strane Jasne Šimić, 2006. godine. Na ukupno istraženoj površini od 1625 m2 istraživani su naseobinski objekti Starčevačke i Sopotske kulture. Također, na lokalitetu su značajni nalazi kalotastih peći te groba s ostacima pokojnika u zgrčenom položaju bez grobnih priloga. Među pokretnim nalazima s ovog lokaliteta ubrajaju se: kamene sjekire, ukrašeni keramički ulomci, ulomci opsidijana, keramički utezi, pršljeni, životinjske kosti, itd. Arheološki sloj debljine je 1,20 m, gdje se pojavljuje zdravica. Nalazi izloženi u muzeju ustupljeni su od Muzeja Slavonije dopuštenjem ravnatelja Denisa Detlinga kojemu se ovim putem zahvaljujemo.

Drugi arheološki lokalitet s područja Belišća su Zagajci. Radi se o lokalitetu s dva groba iz mlađe faze Kulture polja sa žarama. Nađene urne i poklopci su rekonstruirani i publicirani u članku Darie Ložnjak Dizdar. Navedeni nalazi bi uskoro trebali naći put natrag u Belišće te obogatiti stalni postav muzeja.

Slike 12 i 13 - Neolitički nalazi sa lokaliteta Staro Valpovo

U novoj zgradi muzeja također se nalaze prostorije posvećene DVD-u Belišće, etnografskoj zbirci koja sadrži predmete iz svakodnevne upotrebe (postolarski alat, umjetnička djela, drveni alat, glazbene instrumente, školski pribor, metalne pegle i ostali materijal) koji su nekada bili u svakodnevnoj upotrebi, no danas tek služe kao podsjetnik kako su naši stari živjeli.

Biblioteku muzeja, sačinjenu većinom od stručne literature koja je dostupna za posudbu posjetiteljima muzeja na zahtjev voditelju muzeja, uskoro bi trebala obogatiti jedna pozamašna kolekcija starih knjiga iz stare radničke biblioteke te ostataka privatne kolekcije Gutmannovih. U pripremi je pisanje i jednog diplomskog rada na temu knjiga tiskanih do 1945. godine, rad koji će zasigurno biti dragocjen izvor informacija ali i poticaj za formiranje zbirke i zaštitu te specifične građe.

Slike 14 i 15 – Ceremonijalna oprema vatrogasca i dio biblioteke muzeja

Posljednja prostorija u novom izložbenom prostoru posvećena je sportašima koji su zadužili grad Belišće svojim uspjesima na tom polju. Proglašenjem Belišća Europskim gradom sporta 2017. godine dana je nova potvrda velikim uspjesima i nastojanjima da se sport u gradu Belišću održi na visokoj razini popularnosti koja je otpočeta još od samog početka grada, kada su bili popularni sportovi poput tenisa, nogometa, kuglanja, atletike a postojao je čak i aeroklub. Naravno, najznačajnije ime belišćanskog sporta je olimpijac Matija Ljubek koji je testament svakom sportašu da je trud i zalaganje temelj svakog uspjeha te da se snovi ispunjavaju, bez obzira dolazite li iz velegrada ili malog industrijskog naselja.

Muzej Belišće je još jedna u nizu uspješnih priča grada Belišća, no ona je još u razvoju, s mnogim projektima i suradnjama u planu tijekom 2016. te 2017. godine. Svi ljudi dobre volje i ljubavi prema kulturi pozivaju se da posjete muzej Belišće, uživaju u onome što ima za ponuditi te se pozivaju na suradnju u njegovom daljnjem napredovanju.